Upomoć, je li ovo stres ili anksioznost?

Dok je s posla žurila na roditeljski sastanak, Vanja se sjetila da je zaboravila reći suprugu da će doći kasno. Uvečer bi trebala početi raditi na izvješću koje mora predati krajem tjedna, a prije toga mora odlučiti što će pokloniti svekrvi za rođendan. Je li joj prošle godine kupila cvijeće? Vanja se pitala je li se njezin život sveo na križanje raznih obavljenih zadataka.

Pripada li to još uvijek u kategoriju stresa?

U svakodnevnom se životu izrazi stres i anksioznost često upotrebljavaju za opisivanje istog osjećaja. Iako se to dvoje preklapa, imaju vrlo različito podrijetlo. S biološkoga gledišta, stres je prirodna reakcija organizma kada je suočen s opasnošću. Može poboljšati našu sposobnost reagiranja u potencijalno opasnoj ili izazovnoj situaciji.

Kada ste pod stresom, uzrok tome obično je poznat – možda imate rok za važan dokument ili vam se automobil pokvario nasred užurbane ulice. Ali kad se taj sigurnosni mehanizam aktivira bez poznatog uzroka ili kada je vaša reakcija na stres pretjerana i dugotrajna, možemo govoriti o anksioznosti ili anksioznim poremećajima.

Iako je njezina anksioznost napredovala do razine na kojoj je počela remetiti njezine svakodnevne aktivnosti, Vanja dugo vremena nije htjela otkriti bliskim osobama da se osjeća bespomoćno. Primijetila je da se više ne može opustiti tijekom popodneva kada se igrala s djecom, što joj je prije bila omiljena aktivnost u slobodno vrijeme. Nekoliko puta dnevno osjetila bi omaglicu i lupanje srca. Stalno je bila zabrinuta, iako za to nije imala razloga.

Što se događa u mozgu?

Naše su reakcije na stres automatske i urođene. Tijekom evolucije, strah i panika koji bi se aktivirali u mozgovima naših predaka značili su da imaju bolje izglede za preživljavanje.

Amigdala, dio mozga koji pridonosi emocionalnom procesiranju, ima važnu ulogu u reakciji borbe ili bijega. Kod anksioznih ljudi, amigdala je osjetljivija na podražaje iz okoline, na koje odgovara intenzivnom stresnom reakcijom te u konačnici uzrokuje gašenje veza u mozgu odgovornih za  rasuđivanje.

Dobre vijesti: i sami možete puno toga učiniti!

Možemo „istrenirati“ mozak da preusmjeri odgovor na stresne podražaje koji može aktivirati anksioznost. Primjer toga je kada shvatimo da je najlakši način da obavimo svakodnevne zadatke taj da im pristupimo jednom po jednom, redom prioriteta. Da bismo to učinili, moramo potaknuti racionalni dio mozga da nadvlada emocionalni dio i „ukroti“ osjećaje straha i anksioznosti koje možda osjećamo.

Budite svjesni svojih osjećaja.

Kada počnete osjećati strah, nelagodu ili napetost, prestanite s onim što radite i fokusirajte se na disanje. Udišite i izdišite duboko i ravnomjerno. To će vam pomoći da se smirite i smanjite napetost u tijelu.

Budite pozitivni.

Čak i ako još niste postigli svoj cilj, budite ponosni na svoj napredak. Njegovanje pozitivnog stava dovest će do uspjeha.

Razgovarajte o svojim problemima.

Otvoren razgovor s bliskim osobama može vam pomoći da odredite uzrok svog stresa. Tada ćete se učinkovitije suočiti sa situacijom.

Ne žurite se.

Kada planirate svoj dan, svakako pronađite malo vremena za opuštanje i druženje. Razmislite što vas čini sretnima i izostavite iz rasporeda stvari koje ničim ne pridonose vašoj dobrobiti.

Ograničite unos kofeina i alkohola.

Kofein i alkohol mogu povećati vaš stres. Umjesto toga odaberite vodu i prirodne voćne sokove.

Dodajte svojim obrocima malo boje.

Zdrava i uravnotežena prehrana s puno voća i povrća može vam pomoći u održavanju imunosnog sustava, koji podržava vaše zdravlje kada ste pod stresom.

Dobro se naspavajte.

Ako noću spavate sedam ili više sati, možete poboljšati koncentraciju, pamćenje i produktivnost, kao i prirodnu obranu organizma.

Vježbajte svaki dan.

Budite fizički aktivni. Aktivnosti na otvorenom poboljšavaju vaše mentalno i fizičko zdravlje.

Što ako se osjećam kao da ništa ne mogu učiniti?

Anksioznost se može liječiti učinkovitim i sigurnim antidepresivima. Vanja je odlučila pomoći i sebi i svojoj obitelji. Odabrala je kombinaciju psihoterapije i lijekova koju joj je liječnik preporučio. Nakon razdoblja koje joj se činilo strašno dugim, sada se osjeća kao da ponovno ima kontrolu nad svojim životom.

Teško je izbjeći svakodnevan stres. Oslobađanjem vremena za opuštanje te njegovanjem zdravog načina života možete uvelike pridonijeti svojoj mentalnoj i fizičkoj dobrobiti.

Reference

1. Dernovšek MZ, Gorenc M, Jeriček H. Ko te strese stres : kako prepoznati in zdraviti stresne, anksiozne in depresivne motnje Ljubljana: Inštitut za varovanje zdravja Republike Slovenije, 2006
2. Dernovšek MZ, Valič M, Konec Juričič N. Obvladajmo anksioznost : priročnik z delovnimi listi za vodje delavnic in predavatelje. Ljubljana: Društvo za pomoč osebam z depresijo in anksioznimi motnjami, 2011
3. APA. What’s the difference between stress and anxiety? [internet]. 2020. American Psychological Association 2021 [cited 18.2.2019] Dosegljivo na: https://www.apa.org/topics/stress/anxiety-difference
4. Inštitut za razvoj človeških virov. Biopsihologija stresa in izgorelosti. [internet]. 2018. [cited 15.2.2019]. Dosegljivo na: https://www.burnout.si/izgorelost-sai/stres-sai/biopsihologija-stresa-in-izgorelosti